Ministarstvo poljoprivrede izradilo je Pravilnik o kontrolnom sustavu u ekološkoj proizvodnji kojim će potrošačima od sada biti dostupni podaci o svakoj fazi proizvodnje ekoloških proizvoda.
„Hrvatska ima najveći rast površina
pod ekološkom proizvodnjom u cijeloj Europskoj uniji i to nam je
strateški izuzetno važan segment poljoprivredne proizvodnje. Imamo
idealne uvjete za ekološku poljoprivredu i očekujem rast
proizvodnje u narednim godinama. Novi Pravilnik koji smo predložili
uređuje sustav evidencije i kontrole te uvodi jednu veliku novost –
sljedivost proizvoda dostupnu svakom krajnjem kupcu. To će dodatno
osnažiti povjerenje potrošača i ojačati položaj proizvođača. Svi želimo
znati što jedemo, a sada smo u fazi koja nadilazi zdravstvenu
ispravnost hrane – informacija o podrijetlu hrane koju jedemo postaje
jedan od glavnih čimbenika odabira pri kupnji.“
– izjavila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Pravilnikom se propisuje provedba pravila ekološke poljoprivrede,
ovlašćivanje kontrolnih tijela, postupci kontrolnih tijela u okviru
kontrole ekološke proizvodnje i proizvoda, sadržaj kontrolnih lista i
zapisnika, izvještaji, obrazac zahtjeva za upis u Upisnik subjekata u
ekološkoj proizvodnji te izgled nacionalnog znaka za označavanje
ekoloških proizvoda.
Godišnja vrijednost hrvatskog tržišta ekoloških proizvoda iznosi oko 99
milijuna eura (prosječno oko 23,6 eura po stanovniku), a učešće
potrošnje ekoloških proizvoda u ukupnoj potrošnji iznosi 2,2%. Potrošnja
ekoloških proizvoda u Europskoj uniji bilježi godišnji rast od 12% , a u
posljednjih 10 godina ukupno je porasla za 112%. Tržište ekoloških
proizvoda, kako na razini Europske unije tako i u Hrvatskoj u stalnom je
porastu te je opravdano očekivati da se ovaj trend nastavi.
Hrvatska ima izuzetno povoljne agrookolišne uvjete za razvoj ekološke
poljoprivrede počevši od raznolikosti agroklimatskih regija, što pruža
jedinstvenu mogućnost proizvodnje kako kontinentalnih tako i
brdsko-planinskih i mediteranskih poljoprivrednih kultura pa do
relativno malog opterećenja u pogledu difuznih i točkastih onečišćenja
(kemijska i teška industrija, prekomjerna uporaba mineralnih gnojiva i
pesticida, postojanje velikih farmi kao izvora dušičnih emisija).
Ministarstvo poljoprivrede intenzivno potiče ekološku poljoprivrednu
proizvodnju, potporama kroz mjere Programa ruralnog razvoja od kojih su
najznačajnije Mjera 11 „Ekološki uzgoj“ i Mjera 3 „Sustavi kvalitete za
poljoprivredne proizvode i hranu“.
Potpore za ekološku proizvodnju znatno su veće od onih za
konvencionalnu, a osnovni uvjet za potporu je upis u Upisnik subjekata u
ekološkoj proizvodnji kojeg vodi Agencija za plaćanja, a poljoprivredno
zemljište na kojem se obavlja ekološka proizvodnja mora biti
registrirano u ARKOD sustavu i u cijelosti uključeno u sustav kontrole
ovlaštenog kontrolnog tijela. Prilikom ulaska u sustav potpore
poljoprivrednici preuzimaju obvezu petogodišnjeg razdoblja provođenja
ekološkog uzgoja.
U Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji trenutačno je upisano 5460
proizvođača. Prema Jedinstvenim zahtjevima za izravna plaćanja za 2019.
godinu, u ekološkoj proizvodnji prijavljen je 61.434 hektara, a u
prijelazu sa konvencionalne proizvodnje na ekološku prijavljeno je
43.031 hektar, od čega najviše oranica (33.468 ha).
